Zemljoradnik iz okoline Beočina koji ceo život živi od nadnice našao se ovih dana u neobranom grožđu. Pošto je ostao udovac i već ima više od 65 godina, shvatio je neće još dugo moći da gura traktor kroz njive, pa se zabrinuo od čega će živeti.

Kako naslediti staž?

Ne želi da mu se ime objavljuje, jer će onda svi koji ga znaju početi da ga sažaljevaju, ali hoće da zna da li bi on mogao da poveže svoj radni staž s godinama staža pokojne supruge i da ima poljoprivrednu penziju. Pa, kaže, kolika bude.

– Supruga je za sebe uplaćivala 13,5 godina doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ja nisam, jer nismo imali para za oboje. Ja bih sad da nastavim da uplaćujem bar još dve godine dok ne napunim 15 godina staža, koliko mi treba za penziju. Tako ne bi propale ni njene uplate, a i ja bih imao neka primanja – priča on.

Čuo je kaže od komšija koji su radili u Nemačkoj da ako imaš pet godina staža dobijaš od njihove države par stotina evra kao neke socijalne penzije. U Austriji već posle dve godine može da se dobije nekih 50 evra mesečno, a i Severna Makedonija je nedavno uvela socijalne penzije za sve one koji nemaju dovoljno staža, a imaju godine za penziju, pa ga zanima da li takva mogućnost postoji i u Srbiji.

Na pitanje da li postoji mogućnost da se poveže staž supružnika, to jest da ovaj Beočinac uplaćuje doprinose, pa da mu se zbroje s uplatama pokojne supruge, u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje kažu da zakon tako nešto ne predviđa. Ali, u slučaju smrti supruge, bračni drug može da ostvari pravo na porodičnu penziju. Uslov je da je preminuli imao najmanje pet godina staža osiguranja.

Inače, nema zakonske mogućnosti da se radni staž supružnika sabira i na taj način ostvari bilo koje pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja, objašnjavaju nadležni. Da bi se ostvarilo pravo na starosnu penziju kada osiguranik napuni zakonom propisane godine života, potrebno je najmanje 15 godina staža.

Prema raspoloživim podacima, u Srbiji ima oko 250.000 starijih od 65 godina koji nemaju penziju najčešće zbog toga što nemaju dovoljno staža osiguranja, to jest nisu imali mogućnosti da sami sebi plaćaju. U čak 18.000 domaćinstava u Srbiji nijedan od supružnika starijih od 65 godina nema nikakva primanja.

U Savezu penzionera Srbije kažu da su odavno predlagali uvođenje socijalnih penzija, ali da je malo verovatno da to uskoro može da zaživi.

Đuro Perić, predsednik saveza, ističe da je to u Severnoj Makedoniji moglo da prođe, jer tamo ima manje penzionera. U Srbiji gde ih je skoro dva miliona teško da se mogu naći pare i za one koji nemaju minimum 15 godina staža.

Na pitanje šta da rade oni koji su kao paori uplaćivali doprinose, ali je dokumentacija uništena tokom poplava u arhivi, a oni imaju samo delimično papire kao dokaz, u PIO kažu da je to pitanje za Poresku upravu.

Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje propisano je da kontrolu obračunavanja i plaćanja doprinosa obavljaju poreznici. Stoga svi odgovori na pitanja o stopi osnovice doprinosa, obračunavanju kamata u slučaju kašnjenja uplata, treba da se potraže u Poreskoj upravi.

Onaj ko tvrdi da ima uplaćene doprinose, ali nema dokaz za to, mora od poreznika da zatraži da mu izdaju uverenje o uplatama nakon čega se to dostavlja PIO fondu.

Nema više M4 obrazaca za poslodavce

Budući da je od 1. januara ove godine ukinuta obaveza poslodavaca da Fondu PIO podnose M4 obrasce za matičnu evidenciju kojim su potvrđivali da su uplatili doprinose za svoje zaposlene, podatke o stažu osiguranja ostvarenom u 2018. godini penzijski fond će preuzimati u matičnoj evidenciji. I to na osnovu podataka o osnovicama i uplatama doprinosa koje dobiju od Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja.

Oni, koji, međutim, nisu podneli prijave M4 za 2017. i ranije godine dužni su da podnesu na obrascima koji su važili do 31. decembra prošle godine, navode u PIO.