Vlada Srbije potpisala je ugovor s kompanijom Priti grup iz Bangladeša o otvaranju fabrike u Somboru, u kojoj bi trebalo da bude zaposleno 1.100 radnika.

Posao za 1.100 radnika, plata neće biti kao u Bangladešu

Mada je ovo nesumnjivo dobra vest za nezaposlene, kojih u Somboru ima više od 7.000 na evidenciji ovdašnje filijale Nacionalne službe za zapošljavanje, svojevremeno pismo namera, tada samo potencijalnog, a sada skoro sasvim izvesnog investitora sa centralom u Daki naišlo je i na oprečne glasove, piše Dnevnik.

Razlog je, pre svega zbog zemlje porekla, poznate po jeftinoj radnoj snazi i time uzrokovanim niskim troškovima proizvodnje.


Da bi se vrlo lako moglo ispostaviti da je reč o nerealnom strahovanju, uzrokovanom isključivo predrasudama, mogao bi da potvrdi i sam dokument o dodeli subvencije.

“Ugovor sadrži određene parametre, pa je jedan od njih i onaj da zarada ne može biti manja od minimalne zarade u Srbiji, uvećana za 20 procenata”, kaže Davor Brečić, ovlašćeno lice Priti grupa za Srbiju.

“Zaista mi je žao ako neko gaji predrasude samo zbog zemlje iz koje dolazi firma koju reprezentujem, ali ne mogu a da ne primetim da u našoj zemlji postoje i pogoni zapadnoevropskih firmi u kojima se radnicima ne isplaćuje ni minimalna zarada, dok je naš ugovor koji smo sklopili sa državom, nedvosmislen u pogledu minimalnih primanja koje će ostvarivati radnici", kaže Brečić, koji dodaje da će poslovni rezultati diktirati i povećanje radničkih plata u njihovom somborskom pogonu”, kaže on.


Ipak, bez obzira na svojevremena i aktuelna javna sporenja, nasušna potreba za novim radnim mestima zanemoćale somborske privrede je odnela prevagu, pa je još letos formirana i komisija koja je trebala da izradi elaborat opravdanosti i isplativosti namere lokalne samouprave da bez naknade i direktnom pogodbom sa ovim investitorom, opredeli 14 hektara građevinskog zemljišta u blokovima 102 i 103 Industrijske zone i time motiviše dolazak ovog investitora.


Kako kažu u Priti grupi, njihovi zahtevi u odnosu na letošnje su donekle izmenjeni, pa je sada intenzivirana potraga za tri hektara opremljenog građevinskog zemljišta u Somboru na kojima bi bila sagrađena nova hala, dok bi proizvodnja mogla da krene već koliko u aprilu, pošto se razmatraju dve-tri ponude o zakupu, a kasnije i kupovini postojećeg poslovnog prostora, odnosno namenskih hala.


U ceo projekat privlačenja investitora država se uključila još jesenas, pa je u oktobru prošle godine Savet za ekonomski razvoj Vlade Srbije preporučio najvišem organu izvršne vlasti u zemlji da se subvencioniše somborski projekat u koji bi sama Priti grup, investirala 14,3 miliona evra, sa državnim podsticajima u visini od 3,4 miliona evra koji bi omogućili grinfild i braunfild investiciju jednog od najvećih proizvođača tekstila u tom delu Azije, čija je osnovna namera da u svojim bačkim pogonima uz korištenje najmodernijih tehnologije za pleteni tekstil ostvaruje godišnji promet od oko 26 miliona evra vrednih roba, namenjenih gotovo isključivo evropskom tržištu.


Poslednja prepreka, zahtev investitora da posluje isključivo u okviru bescarinske industrijske zone, koja inače u Somboru ne postoji, a što bi omogućilo bescarinski uvoz repromaterijala za proizvodnju namenjenu trećim tržištima, uklonjena je svega nekoliko dana pre nove godine.


Naime, kako se ne bi dugo čekalo na neizvestan proces formiranja nove bescarinske zone u samom Somboru, ovdašnja lokalna samouprava je pošla stopama Odžaka i potpisivanjem ugovora sa kolegama u Apatinu pristupila tamošnjoj, postojećoj i funkcionalnoj slobodnoj zoni u čijem okviru već posluje i pogon apatinske afilijacije italijanske „Kalcedonije“.